Books
Dijasporski i manjinski identiteti:
migracije, kultura, granice, države
Zbornik Dijasporski i nacionalno-manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države (zbornik s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 12. i 13. prosinca 2016. u Institutu za migracije i narodnosti)
Prvi simpozij pod nazivom „Iseljeništvo naroda i narodnosti Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom" održan je u Zagrebu od 2 do 4. prosinca 1976. godine u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti (tada pod nazivom Zavod za migracije i narodnosti). Osnovni cilj simpozija bio je da se „znanstvenom i stručnom analizom uzroka i posljedica iseljavanja pripadnika naših naroda i narodnosti, njihova ekonomskog i političkog položaja, oblika okupljanja i aktivnosti u zemljama u kojima sr se naselili, te karaktera veza s etničkim maticama, dođe do šire spoznaje o najnovijem stanju i procesima u našem iseljeništvu". Istaknuto je tada kako je zagrebački simpozij označio prekretnicu u istraživanju problematika iseljeništva koja je bila od krucijalne društvene važnosti.
Od tog vremena dogodio se niz turbulentnih događaja koji su utjecali na promjene granica, država, identiteta ne samo naroda koji su živjeli u ex. Jugoslaviji već i njihove dijaspore. Stoga se javila potreba da se nakon četrdeset godina od održavanja prvog simpozija ispita što se to dogodilo s nekadašnjom „dijasporom naroda i narodnosti Jugoslavije" i koliko su iseljenici doista bili uklopljeni u unificiranu nacionalnu definiciju Jugoslaveni ili su ipak nacionalni identiteti tražili put svog opstanka i egzistencije. Raspadom Jugoslavije pojavile su se i „nove nacionalne manjine" dotadašnji konstitutivni narodi.
Kako je pojam dijaspora vrlo širok, slojevit i heterogen, te opisuje čitav spektar etničkih/nacionalnih zajednica uvjetovanih različitim razdobljima, uzrocima i zemljama useljavanja, kao i mnogim drugim čimbenicima, taj se pojam u svojem totalitetu može obuhvatiti samo interdisciplinarnim pristupom.
Dijasporske zajednice (raspršeni dijelovi nekog naroda/nacije u realnom prostoru svijeta) imaju svoju povijest. Povijest hrvatske i dijaspora naroda ex Jugoslavije različite su, ali imaju i određenih sličnosti jer su u povijesnim konstelacijama često dijelile prostor zajedničkih država te su u uvjetima iseljeništva često formirali zajednička udruženja kako bi lakše ostvarili svoje ciljeve
Danas u novim i drugačijim društvenim uvjetima nametnula se i potreba za komparativnim istraživanjima nacionalnih manjina ili tzv. „novih manjina" (bivši narodi, a danas nacionalne manjine) nastalih nakon raspada SFRJ. (Hrvati u Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i dr., i obrnuto). Preliminarna istraživanja njihovih praksa i komunikacije ukazuju da se radi o tipičnim transnacionalnim zajednicama (uglavnom u realnom, ali ponekad i u virtualnom prostoru)..
Svi naprijed navedeni razlozi bili su poticaj za organiziranjem drugog simpozija ili međunarodni znanstveno stručnog skupa pod nazivom „Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracija, kultura, granice, države koji je održan 12 i 13. prosinca u Zagrebu na inicijativu dr. sc. Marine Perić Kaselj i u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti te suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika.
Smatrali smo kako će komparativno i interdisciplinarno promišljanje znanstvenika i stručnjaka u regiji o ovoj vrlo važnoj temi imati višestruke koristi, i obogatiti znanja o nekadašnjoj zajedničkoj dijaspori, i rađanju novih nacionalnih identiteta, kao i položaja i statusa novih i „starih", te autohtonih nacionalnih manjina.
Međunarodnim znanstveno-stručnim skupom promišljalo se o novim paradigmama u istraživanju dijaspore (virtualni, transnacionalni prostori), o pitanjima novih „nacionalnih manjina", korijena i perspektive Hrvata u susjednim zemljama, promišljanje identiteta hrvatske dijaspore kroz povijest i dr. u komparativnoj perspektivi.
Zbornik radova s održanog skupa podijeljen u dvije cjeline: dijasporske i nacionalno manjinske teme. Ovim skupom i Zbornikom Institut za migracije i narodnosti započeo je ovaj put za koji se nadamo da će uroditi značajnom budućom znanstveno-stručnom suradnjom znanstvenika i stručnjaka država u regiji.
Zbornik će nesumnjivo kroz veliki broj priloga, promišljanja, povijesnih i suvremenih tema i praksi pružiti zanimljive činjenice, uputiti sve zainteresirane u problematiku istraživanja dijasporskih i nacionalno-manjinskih tema kao i moguće načine njihove analize.
Namijenjen ne samo znanstvenoj i stručnoj javnosti već i širokim krugu čitatelja jer se kroz prizmu priloga pokazuje širina i bogatstvo kultura, naroda i država, njihove sličnosti i različitosti, dometi, opsezi i značenja granica i teritorija što čini ovu temu jednako važnom, zanimljivom i atraktivnom kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti ali i u promišljanju budućnosti.
Sadržaj zbornika
Dijasporske teme
Daniel Dujmić, Marija Benić Penava, Poslovanje obitelji Glavić tijekom prve polovice 20. stoljeća (Glavić family business during the first half of the 20th century)
Jovan Filipovic, Conceptual Framework of the Serbian Diaspora Virtual University
(Konceptualni okvir Srpskog virtualnog dijasporskog sveučilišta)
Ivan Ivanović, Crnogorska emigracija u Latinskoj Americi i njen uticaj na stvaranje latinskoameričkog identiteta (Montenegrin emigration in Latin America and its impact on creating the Latin American Identity)
Natasha Kathleen Levak, Online i virtualni timski rad – modeli smanjenja hrvatskog
„odljeva mozgova" / „brain drain" (Online and virtual teamwork: A model to reduce Croatia's ‘brain-drain')
Rebeka Mesarić Žabčić, Demografska obilježja iseljenih liječnika iz Republike Hrvatske 2013. – 2016. (Demographic characteristics of migrant doctors from the Republic of Croatia 2013-2016)
Marina Perić Kaselj, Aleksandar Vukić, Dubrovčani u Južnoj Americi: iseljavanje, utjecaji, identiteti (Dubrovnikans in South America: Emigration, influences, identities)
Dženita Sarač Rujanac, Migracije i socijalističko samoupravljanje u Bosni i Hercegovini. Stvaranje „novog čovjeka"-žene u stalnom čekanju i muškarca u stalnom odlasku (Migration and Socialist Self-Governance in Bosnia and Herzegovina. Creating a 'new man' - women in constant waiting and men in constant departure)
Jelena Šesnić, Louis Adamič i invencija „novoga useljenika": primjer ranoga multikulturalizma (Louis Adamić and the invention of a 'new immigrant': An example of early multiculturalism)
Ivan Tepeš, Hrvatski glas o političkim događajima u Jugoslaviji od 1945. do 1950. godine (Croatian Voice on Political Events in Yugoslavia 1945 to 1950)
Joza Vrljičak, Studia Croatica – Povijest 1960. – 2017. (Studia Croatica – History 1960 2017)
Jakov Žižić, „Hrvat je, koji je otvorio oči": Emigrantski intelektualci i političari o
Franji Tuđmanu na stranicama časopisa Hrvatska revija ('The Croat who opened his eyes': Emigrant intellectuals and politicians on Franjo Tudjman in the pages of the magazine Hrvatska revija (Croatian magazine))
Nacionalnomanjinske teme
Dragutin Babić, Značaj i uloga nacionalnog identiteta: slučaj Crnogoraca u Peroju
(intervjui) (The Importance and role of national identity: The case of Montenegrins in Peroj (Interviews))
Lucija Bukovčan, Katija Crnčević, Migracije Hrvata Šokaca s područja Bačke od Prvoga svjetskog rata do danas (Migration of Croatian Šokci from the area of Bačka from the First World War to present day)
Vlatka Dugački, „Asimilacija se ne može zaustaviti, ali se može usporiti- očuvanje nacionalnoga identiteta češke manjine ('Assimilation can not be stopped but can be slowed down'- preservation of the national identity of the Czech minority)
Darko Gavrilović,Kreiranje „novog Srbina" i jevrejski neprijatelj – dva aspekta
fašističke politike vlade Milana Nedića (The creation of the 'New Serb' and the Jewish enemy - two aspects of the fascist politics of Milan Nedić's government)
Jadranka Grbić Jakopović, Marta Račić, Moliški Hrvati: sudbina jednog identiteta od migracije do suvremene manjinske zajednice (Molise Croats: The fate of one identity from migration to the contemporary minority community)
Šime Ivanjko, Aktualna pitanja života i rada Hrvata u Sloveniji (Current questions regarding the life and work of Croatians living in Slovenia)
Damir Josipovič, Meja in identiteta, na kopnem in morju, v slovensko-hrvaškem
obmejnem območju: od enotnosti do spora v Istri (Border and identity, on land and sea, in the Slovenian-Croatian border area: From unity to conflict in Istria)
Vera Klopčič, Položaj i pravni status slovenskih manjina u susjednim zemljama (Position and legal status of Slovenian minorities in neighbouring countries)
Marin Knezović, Europa – spas ili prokletstvo hrvatskih manjinskih zajednica? (Europe - the rescue or curse of Croatian minority communities?)
Nada Raduški, Integracija nacionalnih manjina u Srbiji: demografsko-politikološki aspekt (The integration of national minorities in Serbia: Demographic-political aspect)
Anamaria Sabatini, Pogled iznutra na religijski identitet moliških Hrvata: povijesne prilike i suvremeni trendovi koji su oblikovali moliškohrvatski religijski identitet (An inside look at the religious identity of Molise Croats: Historical opportunities and contemporary trends that have shaped the Molise Croatian religious identity)
Filip Škiljan, Bošnjački/muslimanski rudari u Labinštini (Bosniak / Muslim miners in Labinština)
Tihomir Telišman, Suvremeni etnički identiteti gradišćanskih Hrvata kao autohtone hrvatske narodne manjine u Austriji i hrvatskih iseljenika kao doseljeničke manjine u Zapadnoj Australiji (Contemporary ethnic identities of Burgenland Croats as native Croatian national minorities in Austria and Croatian emigrants as migrant minorities in Western Australia)
Marijanca Ajša Vižintin, Marijo Malkoč, Dopunska nastava hrvatskoga jezika u Republici Sloveniji (Supplementary teaching of the Croatian language in the Republic of Slovenia)